Ove smjernice kreirane su 24.04.2020. godine
kao predmet uključivanja znanja i iskustava kroz COVID-19 pandemiju. Uzimajući
u obzir da je u svakoj zemlji epidemiološka situacija drugačija, implementacija
smjernica može zavisiti od konteksta zemlje.
Prva pomoć je često kritični dio
upravljanja iznenadnim bolestima i povredama. Uprkos trenutnom stanju i
zabrinutosti za koronavirus COVID-19 i fokus na prevenciju širenja i zbrinjavanje,
povrede i oboljenja se i dalje dešavaju neovisno o koronavirusu.
Brzom reakcijom i pružanjem prve
pomoći na licu mjesta može se spriječiti dodatni teret na zdravstveni sistem
tako što će se smanjiti i broj upućenih osoba u zdravstvenu ustanovu radi jednostavnijih
stanja, oboljenja i povreda. Samim tim može se smanjiti i dodatno izlaganje
unesrećenih osoba rizicima zaraze koronavirusom. Ozbiljnije povrede i oboljenja
svakako trebaju medicinsku pažnju i zbrinjavanje takvih stanja ne treba
odgađati radi straha od koronavirusa. Samo je nekoliko promjena u trenutnim
protokolima za pružanje prve pomoći koje su većinom usmjerene na prevenciju i
minimiziranje rizika za širenje virusa.
Tokom COVID-19 pandemije:
Pretpostavite da bilo koja unesrećena osoba ima
COVID-19 i pomozite na odgovarajući način. Unesrećeni mogu biti asimptomatski,
a da su i dalje nosioci virusa.
Ako je unesrećena osoba u kućnom kontaktu sa
osobom koja pomaže, a zaražena je sa COVID-19, pomagač je vjerovatno već
izložen virusu i može pružati direktnu prvu pomoć.
Ako unesrećena osoba nije u kućnom kontaktu sa osobom koja pruža
pomoć:
Pratite preporuke nadležnih organa u vezi sa
održavanjem distance i korištenja lične zaštitne opreme kada god je to moguće
Korištenje lične zaštitne opreme (rukavice,
maske, zaštitne naočale i sl.) možda neće uvijek biti moguće, ali pružanje
pomoći treba uvijek biti usmjereno na zaštitu i unesrećene osobe i osobe koja
pruža pomoć
Osobe koje su dužne pomoći trebaju koristiti
zaštitnu opremu i pružiti prvu pomoć bez odgađanja
Ukoliko je unesrećena osoba svjesna i može sebi
pomoći, savjetujte je na koji način može sama sebi pomoći tako da ste udaljeni
dva metra. Ukoliko unesrećena osoba ima zaštitu za lice/masku, savjetujte je da
je koristi prije nego pružite pomoć. Ukoliko je moguće i postoji želja članovi
porodice se mogu usmjeravati i savjetovati kako da pružaju pomoć tokom nesreće.
Ukoliko je unesrećena osoba bez svijesti ili ne
može sama sebi pomoći tada je potrebno pružiti direktnu prvu pomoć. I u takvim
situacijama svi trebaju biti svjesni rizika od prijenosa virusa.
Radnje koje treba poduzeti osoba koja se nađe na mjestu nesreće:
Odmah pozvati medicinsku pomoć
Ukoliko je moguće staviti rukavice pri
dodirivanju unesrećene osobe
Nositi masku/zaštitu za lice ukoliko je dostupna
i pokušati staviti masku/zaštitu za lice unesrećenoj osobi
Dodirivati samo one dijelove tijela unesrećene osobe koja su
neizbježna, imajući u vidu da sve površine na i oko povrijeđene osobe mogu biti
kontaminirane virusom.
Pružiti samo neophodnu direktnu prvu pomoć kako
bi se ograničilo vrijeme izlaganja virusu
Ovo može
uključivati kontrolu obilnog krvarenja, postavljanje kompresa, provjera
svijesti blagim drmanjem osobe i dozivanjem, postavljanjem u pravilan položaj i
sl.
Nakon završetka važno je:
Pravilno odložiti zaštitnu opremu (rukavice,
masku i sl.)
Temeljito prati ruke sa sapunom i toplom vodom
najmanje 20 sekundi
Oprati svu vašu odjeću čim je to moguće
Biti pripremljen za samoizolaciju i pratiti
preporuke i naredbe nadležnih institucija, kao i upute ukoliko se razviju
simptomi COVID-19 nakon pružanja prve pomoći.
Osnovno održavanje
života – kardiopulmonalna reanimacija
Stope zaraze teškim akutnim respiratornim sindromom koronavirusom 2 (SARSCoV-2) razlikuju se u cijeloj Evropi i opće preporuke za liječenje pacijenata bez potvrđenog COVID-19 statusa možda će se trebati prilagoditi na temelju lokalne procjene rizika. Za pacijente za koje se sumnja ili imaju potvrđen COVID-19 status Evropsko vijeće za reanimaciju preporučuje sljedeće promjene za osnovno održavanje života bazirano na nedavnom pregledu dokaza i komentara.
Generalne preporuke za BLS – osnovno održavanje života za odrasle
osobe sa sumnjom ili potvrđenim COVID-19, usmjerene prema laicima
Zastoj srca utvrđuje se ako osoba ne reaguje i
ne diše normalno
Stanje svijesti se provjerava dozivanjem i
blagim drmanjem osobe. Tokom provjere disanja posmatrati da li osoba diše
normalno. Kako bi smanjili rizik infekcije, nemojte otvarati disajne puteve i
ne postavljajte svoje lice blizu usta i nosa unesrećene osobe
Pozvati hitnu medicinsku pomoć ukoliko osoba
nema svijest i ne diše normalno
Tokom kardiopulmonalne reanimacije ukoliko je
moguće, koristiti zvučnik na mobitelu u komunikaciji sa dispečerom hitne pomoći
Laici bi trebali razmisliti o postavljanju
tkanine/peškira na usta i nos unesrećene osobe prije izvođenja kompresija na
grudni koš i upotrebe defibrilatora. Ovo može umanjiti rizik od širenja virusa
putem zraka tokom izvođenja reanimacije.
Laici trebaju pratiti upute koje daje dispečer
iz hitne pomoći
Nakon ukazivanja pomoći i kardiopulmonalne
reanimacije, laici bi trebali čim je prije moguće temeljito oprati ruke sapunom
i vodom ili dezinficirati ruke gelom na bazi alkohola, te kontaktirati lokalnu
zdravstvenu ustanovu kako bi se raspitali o mogućem testiranju nakon kontakta
sa osobom za koju se sumnja ili ima potvrđen COVID-19.