Ove smjernice kreirane su 24.04.2020. godine kao predmet uključivanja znanja i iskustava kroz COVID-19 pandemiju. Uzimajući u obzir da je u svakoj zemlji epidemiološka situacija drugačija, implementacija smjernica može zavisiti od konteksta zemlje.

Prva pomoć je često kritični dio upravljanja iznenadnim bolestima i povredama. Uprkos trenutnom stanju i zabrinutosti za koronavirus COVID-19 i fokus na prevenciju širenja i zbrinjavanje, povrede i oboljenja se i dalje dešavaju neovisno o koronavirusu.

Brzom reakcijom i pružanjem prve pomoći na licu mjesta može se spriječiti dodatni teret na zdravstveni sistem tako što će se smanjiti i broj upućenih osoba u zdravstvenu ustanovu radi jednostavnijih stanja, oboljenja i povreda. Samim tim može se smanjiti i dodatno izlaganje unesrećenih osoba rizicima zaraze koronavirusom. Ozbiljnije povrede i oboljenja svakako trebaju medicinsku pažnju i zbrinjavanje takvih stanja ne treba odgađati radi straha od koronavirusa. Samo je nekoliko promjena u trenutnim protokolima za pružanje prve pomoći koje su većinom usmjerene na prevenciju i minimiziranje rizika za širenje virusa.

Tokom COVID-19 pandemije:

• Pretpostavite da bilo koja unesrećena osoba ima COVID-19 i pomozite na odgovarajući način. Unesrećeni mogu biti asimptomatski, a da su i dalje nosioci virusa.
• Ako je unesrećena osoba u kućnom kontaktu sa osobom koja pomaže, a zaražena je sa COVID-19, pomagač je vjerovatno već izložen virusu i može pružati direktnu prvu pomoć.   

Ako unesrećena osoba nije u kućnom kontaktu sa osobom koja pruža pomoć:

• Pratite preporuke nadležnih organa u vezi sa održavanjem distance i korištenja lične zaštitne opreme kada god je to moguće
• Korištenje lične zaštitne opreme (rukavice, maske, zaštitne naočale i sl.) možda neće uvijek biti moguće, ali pružanje pomoći treba uvijek biti usmjereno na zaštitu i unesrećene osobe i osobe koja pruža pomoć
• Osobe koje su dužne pomoći trebaju koristiti zaštitnu opremu i pružiti prvu pomoć bez odgađanja
• Ukoliko je unesrećena osoba svjesna i može sebi pomoći, savjetujte je na koji način može sama sebi pomoći tako da ste udaljeni dva metra. Ukoliko unesrećena osoba ima zaštitu za lice/masku, savjetujte je da je koristi prije nego pružite pomoć. Ukoliko je moguće i postoji želja članovi porodice se mogu usmjeravati i savjetovati kako da pružaju pomoć tokom nesreće.
• Ukoliko je unesrećena osoba bez svijesti ili ne može sama sebi pomoći tada je potrebno pružiti direktnu prvu pomoć. I u takvim situacijama svi trebaju biti svjesni rizika od prijenosa virusa.

Radnje koje treba poduzeti osoba koja se nađe na mjestu nesreće:

• Odmah pozvati medicinsku pomoć
• Ukoliko je moguće staviti rukavice pri dodirivanju unesrećene osobe
• Nositi masku/zaštitu za lice ukoliko je dostupna i pokušati staviti masku/zaštitu za lice unesrećenoj osobi
• Dodirivati samo one dijelove tijela unesrećene osobe koja su neizbježna, imajući u vidu da sve površine na i oko povrijeđene osobe mogu biti kontaminirane virusom.
• Pružiti samo neophodnu direktnu prvu pomoć kako bi se ograničilo vrijeme izlaganja virusu

Ovo može uključivati kontrolu obilnog krvarenja, postavljanje kompresa, provjera svijesti blagim drmanjem osobe i dozivanjem, postavljanjem u pravilan položaj i sl.

Nakon završetka važno je:

• Pravilno odložiti zaštitnu opremu (rukavice, masku i sl.)
• Temeljito prati ruke sa sapunom i toplom vodom najmanje 20 sekundi
• Oprati svu vašu odjeću čim je to moguće
• Biti pripremljen za samoizolaciju i pratiti preporuke i naredbe nadležnih institucija, kao i upute ukoliko se razviju simptomi COVID-19 nakon pružanja prve pomoći.

Osnovno održavanje života – kardiopulmonalna reanimacija

Stope zaraze teškim akutnim respiratornim sindromom koronavirusom 2 (SARSCoV-2) razlikuju se u cijeloj Evropi i opće preporuke za liječenje pacijenata bez potvrđenog COVID-19 statusa možda će se trebati prilagoditi na temelju lokalne procjene rizika. Za pacijente za koje se sumnja ili imaju potvrđen COVID-19 status Evropsko vijeće za reanimaciju preporučuje sljedeće promjene za osnovno održavanje života bazirano na nedavnom  pregledu dokaza i komentara.

Generalne preporuke za BLS – osnovno održavanje života za odrasle osobe sa sumnjom ili potvrđenim COVID-19, usmjerene prema laicima

• Zastoj srca utvrđuje se ako osoba ne reaguje i ne diše normalno
• Stanje svijesti se provjerava dozivanjem i blagim drmanjem osobe. Tokom provjere disanja posmatrati da li osoba diše normalno. Kako bi smanjili rizik infekcije, nemojte otvarati disajne puteve i ne postavljajte svoje lice blizu usta i nosa unesrećene osobe
• Pozvati hitnu medicinsku pomoć ukoliko osoba nema svijest i ne diše normalno
• Tokom kardiopulmonalne reanimacije ukoliko je moguće, koristiti zvučnik na mobitelu u komunikaciji sa dispečerom hitne pomoći
• Laici bi trebali razmisliti o postavljanju tkanine/peškira na usta i nos unesrećene osobe prije izvođenja kompresija na grudni koš i upotrebe defibrilatora. Ovo može umanjiti rizik od širenja virusa putem zraka tokom izvođenja reanimacije.
• Laici trebaju pratiti upute koje daje dispečer iz hitne pomoći
• Nakon ukazivanja pomoći i kardiopulmonalne reanimacije, laici bi trebali čim je prije moguće temeljito oprati ruke sapunom i vodom ili dezinficirati ruke gelom na bazi alkohola, te kontaktirati lokalnu zdravstvenu ustanovu kako bi se raspitali o mogućem testiranju nakon kontakta sa osobom za koju se sumnja ili ima potvrđen COVID-19.