Bosansko-hercegovačko društvo za pomoć i dobrovoljnu sanitarnu njegu u ratu i u slučaju opće nevolje u mirno doba (1912-1918)
Osman ef. Vilović – Predsjednik Društva za sanitarnu njegu i pomoć u Tuzli – 1912. godine
Ime Crvenog krsta/križa odjeknulo je prvi put u Bosni i Hercegovini za vrijeme balkanskog rata 1912./13. godine.
Na prostoru Bosne i Hercegovine prvi oblici organiziranja Crvenog krsta/križa pojavljuju se 1912. godine u Tuzli. Tada formirana organizacija zvala se Bosansko-hercegovačko društvo za pomoć i dobrovoljnu sanitarnu njegu u ratu i u slučaju opće nevolje u mirno doba i imala je identične ciljeve kao i Crveni krst/križ danas.
Iste godine organizirano djelovanje Crvenog krsta/križa otpočelo je i u Banja Luci.
Društvo Crvenog krsta Kraljevine Srbe, Hrvata i Slovenaca (1918-1929)
Izgled memoranduma iz 1926. godine, Mostarski oblasni odbor
Po završetku rata 1918. godine, Bosansko-hercegovačko društvo za pomoć i dobrovoljnu sanitarnu njegu u ratu i u slučaju opšte nevolje u mirno doba se gasi, tačnije, prerasta u Crveni krst/križ čiji rad postaje intenzivniji 1921. godine kada se uspostavlja novi oblasni odbor Crvenog krsta/križa za BiH. Zapravo, uspostavom Kraljevine SHS dolazi i do ujedinjenja društava Crvenog krsta/križa koja su djelovala na njenom području, a ujedinjenje je objavljeno 25. decembra 1921. godine. Tako je Sarajevski oblasni odbor Crvenog krsta/križa osnovan 2. oktobra 1921. godine, Mostarski oblasni odbor Crvenog krsta/križa osnovan je 1926. godine, dok je Oblasni odbor Crvenog krsta/križa u Banja Luci osnovan 1923. godine.
Društvo Crvenog krsta/križa Kraljevine Jugoslavije (1929-1941)
Poslije stupanja na snagu novog Zakona o Društvu Crvenog krsta/križa Kraljevine Jugoslavije i pravila od 1933. godine, broj odbora se naglo povećava, tako da je ukupan broj banovinskih, oblasnih, opštinskih i sreskih odbora i povjereništava bio 2 319.
Sarajevo, 14. jula 1936. godine (tekst iz Spomenice, tekst Predsjednika Drinskog banovinskog odbora Crvenog krsta Dr. Ivan Pavičić, str.33):
U Drinskoj banovini, koja se jednim dijelom proteže na teritorije bivše Kraljevine SHS, a drugim dijelom na teritoriju bivše pokrajine Bosne i Hercegovine, rad Crvenog krsta kretao se u dva pravca. Dok je na desnoj strani Drine bila već poznata organizacija Društva Crvenog krsta, njegovi zadaci i ciljevi, rad Društva usredsređen je uglavnom na oživljavanje i podizanje društvene organizacije po gradovima i općinama, dotle je na lijevoj strani Drine trebalo sve nanovo stvarati. U tim krajevima nije bilo do oslobođenja organizacije Crvenog krsta, a njegovi zadaci i ciljevi nisu bili poznati širim slojevima naroda, osim po propovijedanju vojnika, koji su se za vrijeme svjetskog rata vraćali sa fronta.
Promoviranje ideje Crvenog krsta u ovim krajevima Bosne i Hercegovine odmah iza rata, u vezi sa zadacima Crvenog krsta u ratu i miru, nije našlo u narodu dovoljno odziva, dok nisu nastupile elementarne nepogode, kao što su glad, suša, požari i bolesti, kada je Crveni krst najaktivnije sarađivao na ublažavanju tih nedaća i pružao pomoć. Tada se osjetila važnost i blagodat Društva Crvenog krsta i tada smo mogli, ukazujući pomoć i starajući se za sve stradalnike bez razlike vjere i plemena, da uspješno suzbijamo mnoge netačne predasude o značaju Crvenog krsta i dokažemo da je on najvažnija opća narodna humana ustanova.
Od tog doba razvija se ponovno ideja Crvenog krsta u ovim krajevima, a prijeteće ratne opasnosti u svijetu opet oživljavaju krvave uspomene na blagodat Crvenog krsta u slučaju rata i narod se u cijeloj Banovini odaziva ovoj humanoj ustanovi upisivanjem u članstvo i pohađanjem bolničarskih tečajeva.
U tom pravcu, provodeći ujedno i mirnodobski program Crvenog krsta, naročito na zaštiti djece putem Podmlatka Crvenog krsta, mi ćemo uspjeti da u Drinskoj banovini provedemo u svakoj općini čvrstu organizaciju Društva. To će nam biti lako, jer smo godinama vidljivog humanog rada u smislu ideja Crvenog krsta već svuda odgojili i vrijedne saradnike godine.
Legalna funkcija Društva Crvenog krsta/križa Kraljevine Jugoslavije prestaje izbijanjem Drugog svjetskog rata na našim prostorima (1941. godine).
Izgled legitimacije Društva Crvenog krsta Kraljevine Jugoslavije 1934. godine
Crveni krst Bosne i Hercegovine (1944-1992)
Faksimil Odluke o uspostavljanju organizacije Crvenog krsta u oslobođenim krajevima Jugoslavije – 1944. godina
Odlukom Nacionalnog komiteta, na sjednici održanoj 13.05.1944. godine u Drvaru, obnovljen je rad Crvenog krsta FNRJ.
Prva Generalna skupština jugoslovenskog Crvenog krsta održana je 15. decembra 1946. godine.
Izbijanjem rata 1991. godine dolazi do raspada SFRJ, a time i Crvenog krsta Jugoslavije.
Crveni križ/krst Bosne i Hercegovine (1992-1996)
Rukovodstvo Crvenog krsta iz 1991. godine održava kontinuitet rada novonastalog i od države Bosne i Hercegovine novopriznatog Nacionalnog društva.
Usklađujući organizaciju rada sa novonastalom situacijom i djelujući na prostoru pod kontrolom tadašnjih vojnih snaga u Republici Srpskoj Crveni krst nastavlja sa radom i 23.06.1992. godine je donesena Odluka o osnivanju Crvenog krsta Srpske Republike Bosne i Hercegovine (kasnije Republike Srpske).
U Grudama je 20.05.1992. godine utemeljen Regionalni Crveni križ HZ Herceg-Bosna (kasnije Crveni križ Hrvatske zajednice Herceg-Bosne).
Podjela obroka u kuhinji Crvenog križa, Sarajevo – 1995. godina
Crveni križ Federacije BiH (1997-danas)
Prvi sastanak CKFBiH i CKHZ-HB, Baška Voda 1996
Izbijanjem rata u Bosni i Hercegovini zemlja se podijelila kako politički tako i teritorijalno i zbog nemogućnosti jedinstvenog djelovanja Crvenog križa/krsta u BiH dolazi do njegove disolucije. U to vrijeme neke političke i vojne snage, iako je BiH bila međunarodno priznata, željele su totalnu podjelu zemlje. Zapravo može se reći da su, iako to nije formalno-pravno učinjeno, ipak počela funkcionisati tri različita teritorijalno i politički ustrojena sistema vlasti. Analogno ovim dešavanjima i Crveni križ/krst u BiH se organizuje i djeluje na istim teritorijalnim principima što dovodi do formiranja Crvenog krsta Republike Srpske, Crvenog križa Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i svoj rad nastavlja pravno utemeljeni Crveni križ/krst BiH. Ovako podijeljena organizacija Crvenog križa/krsta u BiH djeluje sve do potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine u kojoj su započete određene konsultacije sa mogućim „ujedinjenjem“ Crvenog križa/krsta BiH i Crvenog križa Hrvatske zajednice Herceg-Bosna. Prvi sastanak u vezi sa udruživanjem ova dva Crvena križa održan je 23 i 24 05.1995. godine u Čitluku.
Nakon toga slijedi nekoliko zajedničkih sastanaka koje organizuje tada formirano Privremeno koordinacijsko tijelo (PKT). Članovi Privremenog koordinacijskog tijela bili su: Franjo Tolić, Branko Leko, Asim Hasurdžić, Miljenko Vukšić, Džemaludin Mutapčić i Marinko Šimunović). U ovom vremenskom razdoblju značajno je spomenuti sjednicu Predsjedništava Crvenog križa/krsta BiH i Crvenog križa Hrvatske zajednice Herceg-Bosna zajedno sa Privremenim koordinacijskim tijelom, održali 30.09.1996. godine, u Sarajevu kada je donesen zaključak da se održi Izborna skupština CKFBiH. Ovim sastankom je predsjedavao gospodin Franjo Tolić, u to vrijeme član Predsjedništva CKBiH i predsjednik PKT. Ubrzo potom održan je još jedan sastanak sa istim sudionicima tačnije 21.10.1996. godine u prostorijama MKCK u Sarajevu. Na ovom sastanku je određen datum za održavanje Izborne Skupštine CKFBIH.
Drugi sastanak CKBiH i CKHZ-HB, Brela 1996
Održavanju I – sjednice Skupštine Crvenog križa FBIH prethodio je sastanak sekretara svih općinskih organizacija Crvenog križa održan u Novom Travniku, a nešto kasnije i savjetovanje predsjednika svih organizacija održano u Zenici 06.03.1997. godine.
PRVA IZBORNA SKUPŠTINA CKFBiH
Od zvaničnog usvajanja Odluke o formiranju CKFBiH do održavanja Izborne Skupštine prošlo je punih 17 mjeseci. Prva Izborna Skupština CKFBiH održana je 18.10.1997. godine u Sarajevu. Skupštinu je otvorio i njenim radom do izbora predsjednika Skupštine rukovodio gospodin Marinko Šimunović. Radno predsjedništvo su sačinjavali još Jelena Štrbac, Sead Hasić, Asim Hasurdžić i Sead Jašarević.I zbornoj Skupštini je od 107. pozvanih prisustvovalo 88 zastupnika. Za predsjednika Skupštine CKFBiH izabran je prim.dr. Fadil Jahić. Za članove Predsjedništva izabrani su:
- Husein Kličić, Unsko-sanski kanton
- Šimo Dominković, Posavski kanton/županija,
- Sead Hasić, Tuzlansko-podrinjski kanton,
- Sead Smailbegović, Zeničko-dobojski kanton,
- Prim.dr. Fadil Jahić, Gornjodrinski kanton,
- Namik Hodžić, Srednjobosanski kanton,
- Marinko Šimunović,Hercegovačko-neretvanski kanton/županija,
- Branko Leko, Zapadnohercegovački kanton/županija,
- Mr Refik Kravić, kanton Sarajevo,
- Adela Škaro, Herceg-bosanski kanton/županija,
- Marko Pejčinović, Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH,
- Sadžida Rašidagić, Ministarstvo zdravstva,
- Božo Vukoja, Crveni križ Herceg-Bosne
Sjednica Predsjedništva CKFBiH, 1998. godine
Za prvog predsjednika CKFBiH izabrana je prim.dr. Sadžida Rašidagić, a kasnije na prvoj sjednici Predsjedništva za prvog sekretara CKFBIH imenovan je Franjo Tolić.
Od tada pa sve do današnjih dana, 19-u godinu, Crveni križ FBiH ima uzlaznu putanju kako u svom organizacionom tako i operativnom radu. Prilika je ovo da se kaže da je CKFBiH snažno podržavao inicijativu za uspostavu DCK/K na nivou Bosne i Hercegovine. Ta podrška i zalaganja cjelokupne strukture CKFBiH bila su od velikog značaja za uspostavu DCK/K BiH koje je formirano 15.12.2000. godine održavanjem Izborne Skupštine DCK/K BiH. Društvo je priznato od strane Vijeća ministara BiH 07.09.2000. godine, a Odluka je objavljena u Sl.glasniku BiH br. 24/2000. Međunarodno priznanje DCK/K BiH od strane MKCK uslijedilo je 08.maja 2001. godine a Upravni odbor Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca je 16.maja 2001. godine primio Društvo CK/K BiH u privremeno članstvo Međunarodne federacije što je potvrđeno na Generalnoj Skupštini Međunarodne Federacije održanoj od 07. do 11. novembra 2001. godine u Ženevi. Tako je DCK/K BiH postalo punopravna 177 članica MFDCK i CP.
Crveni križ Federacije BiH ima 10 kantonalnih, 5 gradskih i 74 općinskih organizacija Crvenog križa.