Events for Decembar 2022

Moždani udar se može desiti bilo kome, bilo gdje i u bilo koje vrijeme. Većina moždanih udara nastane iznenada, razvijaju se naglo i uzrokuju oštećenje mozga unutar nekoliko minuta.

Moždani udar nastaje zbog prsnuća moždane arterije ili začepljenja trombom ili embolusom bilo koje vrste.

Pretpostavlja se da će 1 od 4 osobe tokom svog života doživjeti moždani udar.

Moždani udar je vodeći uzrok smrtnosti i onesposobljavanja u svijetu, ali skoro svaki moždani udar može biti preveniran.

Mnoge osobe koje su preživjele moždani udar, suočile su se sa velikim izazovima koji uključuju fizičku onesposobljenost, teškoće u komunikaciji, promjene u razmišljanju i osjećajima, radnim sposobnostima i sl.

Najčešći simptomi moždanog udara

Najčešći simptomi moždanog udara su slabosti ili utrnutost jedne strane tijela, poremećaj govora, poremećaj vida ili smetnje ravnoteže i koordinacije. U engleskom govornom području, što je globalno svjetski priznato, postoji akronim FAST – kratica koja može pomoći u brzom prepoznavanju znakova upozorenja i simptoma moždanog udara.

F = face (lice) – u moždanom udaru može doći do asimetrije lica i usnih krajeva, tako da se lice „iskrivi“

A = arm (ruka) – slabost ili kompletna oduzetost jedne ruke ukazuje na moždani udar

S = speech (govor) – bolesnik s moždanim udarom može otežano izgovarati ili razumjeti ono što mu se govori

T = time (vrijeme) – ako osoba pokazuje neke od gore navedenih simptoma, potrebno je odmah pozvati Hitnu pomoć!

Drugi česti znakovi moždanog udara su: smetnje, gubitak ili promjene osjeta u jednoj polovici tijela; smetnje hoda, osjećaj gubitka ravnoteže ili koordinacije; vrtoglavica koja može biti praćena mučninom i povraćanjem; promjene vida, zamagljen vid, gubitak dijela vidnog polja, dvoslike; smetnje gutanja; naglo nastala jaka glavobolja koja može biti praćena mučninom i povraćanjem; zbunjenost – konfuzija; promjene u ponašanju; gubitak pamćenja i sl.

Tri jednostavne naredbe mogu nam brzo i lako pomoći da utvrdimo znakove moždanog udara:

  1. Zamolite osobu kod koje sumnjate na moždani udar da se nasmiješi (lice – F kod FAST)
  2. Zamolite osobu da podigne obje ruke (ruka – A kod FAST)
  3. Zamolite osobu da govori i odgovara na pitanja (govor – S kod FAST)

Ovakvim brzim orijentacijskim pregledom može se u vrlo kratkom vremenu jasno postaviti sumnja na moždani udar te je tada potrebno odmah pozvati hitnu pomoć.

Faktori rizika i kako ih ukloniti

Mnoge bolesti, stanja, okolnosti, životne navike i ponašanja povezani su s povećanom učestalošću nastanka moždanog udara, pa se nazivaju faktori rizika za nastanak moždanog udara.

Na neke faktore rizika, kao što su dob, spol i genetsko nasljeđe nije moguće utjecati, ali na mnoge faktore rizika moguće je djelovati i smanjiti njihov utjecaj na povišenje rizika za nastanak moždanog udara.

Dob je najznačajniji faktor rizika za nastanak moždanog udara na koji se ne može utjecati. Sa starenjem raste učestalost obolijevanja od moždanog udara.

Najpoznatiji faktori rizika na koje se može utjecati, a povezani su s načinom života su: pušenje, prekomjerno pijenje alkohola, nezdrava prehrana, stres, tjelesna neaktivnost i gojaznost.

Neke bolesti predstavljaju faktore rizika za nastanak moždanog udara na koje se može utjecati kao što su: povišen krvni protisak, srčane bolesti, poremećaji ritma srčanog rada, šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, značajno suženje karotidnih arterija.

Otkrivanjem, uklanjanjem ili modificiranjem faktora rizika moguće je u značajnoj mjeri smanjiti učestalost moždanog udara.

Prva pomoć

Moždani udar je hitno medicinsko stanje i zahtijeva hitan prijevoz i zbrinjavanje bolesnika u adekvatno opremljenoj zdravstvenoj ustanovi.

Ukoliko sumnjate na moždani udar osobi možete pomoći tako što će te uraditi sljedeće:

  • Pozovite hitnu pomoć
  • Smjestiti osobu u ležeći položaj sa lagano uzdignutom glavom
  • Ne smije se davati hrana niti piće
  • Ako počne povraćati osobu okrenuti na bok da se ne bi ugušila povraćenim sadržajem i da se omogući isticanje povraćenog sadržaja iz usta
  • Provjeravajte disanje i puls osobe i ako je potrebno započnite sa osnovnim tehnikama oživljavanja