Prema mišljenju ljekara tokom toplotnog vala, u periodu od 10 do 17 sati, starije osobe se ne bi smjele izlagati sunčevoj energiji, posebno stariji hronični ili srčani bolesnici i oboleli od dijabetesa. Ukoliko starija osoba mora izaći iz kuće preporuka je da to uradi u jutarnjim ili večernjim satima.

Prilikom izlaska starija osoba nužno mora zaštiti glavu šeširom, maramom ili kapom.

Ukoliko je riječ o starijoj osobi čije kretanje je krajnje otežano neophodno je provjetravanje prostorije u kojoj starija osoba boravi, podešavanje rada klima-uređaja (razlika u temperaturi ne bi trebala biti veća  od 7 do 10 °C), navučene zavjese na prozorima i obavezno održavanje higijene prostorije.

Ako koristite kolica, hodalice ili druga metalna pomagala, držite ih u hladu, jer ako su izloženi sunčevoj toploti mogu brzo postati vrući na dodir, pa čak i izazvati opekotine.

Preporučuje se uzimanje do 2 litre vode dnevno (tj. 8 čaša negazirane vode), izbjegavajte izuzetno hladnu tečnost, jer može izazvati grčeve. Također, važno je konsultirati se sa ljekarom, oko unosa tečnosti ukoliko koristite lijekove za zadržavanje tečnosti.

Preporuka je i uzimanje sezonskog voća i povrća. Hladna jela, voće i salate održavaju hidriranost vašeg organizma, a ujedno ne zahtijevaju da se uključi rerna ili šporet pa će samim tim i vaš dom biti hladniji. Savjetuje se više manjih obroka dnevno i izbjegavanje prženih, pohovanih, slatkih, začinjenih i slanih jela.

Uz redovne ljekarske preglede, pridržavanje ljekarskih uputstava i pravovremeno uzimanje propisanih lijekova,  starije osobe bi tokom vrućih i sparnih dana trebale češće kontrolirati krvni pritisak.

Važno održavati ličnu higijenu prije svega tuširanje mlakom vodom.

Glavobolja, mučnina i vrtoglavica znak su za uzbunu. Ukoliko osjećate nešto od navedenog potrebno je da se javite doktoru ili najbližoj hitnoj pomoći.

Članovi porodice, prijatelji, poznanici, susjedi i volonteri u vrijeme ljetnih vrućina trebali bi češće  kontaktirati stariju osobu (minimalno dva puta dnevno).

Faktori rizika

Činjenica je da osobe u starosnoj dobi od 65 i više godina imaju povećan rizik od bolesti povezanih sa vrućinom i potrebna im je posebna njega tokom visokih ljetnih temperatura. Faktori rizika uključuju življenje u samačkom domaćinstvu, postojanje hroničnih zdravstvenih problema kao i određene lijekove u terapiji. Stručnjaci savjetuju preduzimanje koraka kako bi se spriječio toplotni stres u danima za koje se predviđa temperatura veća od 30 ° stepeni Celzijevih.

Faktori koji povećavaju rizik od toplotnog stresa kod starijih osoba obuhvataju:

• Problemi u domenu samopomoći – neke starije osobe su fizički slabe ili imaju smanjenu pokretljivost ili pate od mentalne bolesti. Ovi faktori im otežavaju da sami sebi pruže odgovarajuću njegu tokom vrućina.
• Življenje u samačkom domaćinstvu – u ovakvim situacijama nema nikoga ko bi pružio njegu i pomoć starijoj osobi ako ona ignoriše simptome.
• Fizičke promjene – organizam starije osobe se ne nosi sa naglim stresovima jednako brzo kao što je slučaj sa mlađim osobama. Na primjer, u vrelim danima starije osobe se ne znoje jednako efikasno kao mlađe osobe i time je hlađene tijela manje uspješno.
• Hronični zdravstveni problemi – starije osobe češće imaju hronične zdravstvene probleme i stanja. Određena stanja čine tijelo ranjivijim na toplotni stres.
• Terapija – starije osobe sa hroničnim medicinskim stanjima obično redovno uzimaju lijekove. Neki lijekovi mogu ometati sposobnost tijela da vrši termoregulaciju.
• Bubrežna oboljenja – osobe koje uzimaju lijekove za probleme sa bubrezima moraju konsultirati svog ljekara prije nego što samoinicijativno povećaju količinu tečnosti koju piju.