Uzimajući u obzir na to da povišena temperatura zraka može značajno uticati na zdravlje, važno je pridržavati se preporuka za prevenciju i očuvanje zdravlja.

Vrućine i vrlo visoke razine UV zračenja mogu biti opasne ne samo za hronične bolesnike, malu djecu i druge rizične grupe, nego i za ljude bez zdravstvenih tegoba.

Ne izlažite se suncu bez potrebe

Tokom povišene temperature potrebno je što više se zadržavati u zatvorenim, rashlađenim, klimatiziranim prostorima. Boravak u njima već kroz sat ili dva smanjuje mogućnost razvoja zdravstvenih poremećaja.

Kako postupati ukoliko morate biti izloženi visokim temperaturama?

Ograničite vanjske aktivnosti na jutarnje i večernje sate i izbjegavajte sunce od 10 do 18 sati. Usporite ritam života i izbjegavajte kretanje u doba dana kad su temperature najviše. Nosite lakšu, prozračnu i svijetlu odjeću koja odbija sunce. Smanjite tjelesnu aktivnost, a ako morate vježbati, popijte svakih sat vremena dvije do četiri čaše tekućine najbolje ne previše hladnu vodu. Izbjegavajte gazirane, slatke sokove i pića. Prekidajte povremeno aktivnost i odmarajte se u hladovini.

Zaštitite kožu i oči

Dugotrajno izlaganje jakim sunčevim zrakama odnosno UV zračenju može izazvati karcinom kože, njeno ubrzano starenje, kataraktu očiju i slabljenje imunološkog sistema. Koža se najbolje štiti odjećom. Nosite šešir i sunčane naočale. Dijelove kože koji nisu zaštićeni odjećom kao što su nos, uši, vrat, leđa i gornji dio stopala treba premazati kremom s dovoljnom UVA/UVB zaštitom. Tokom prvog izlaganja suncu preporučuje se krema s visokim zaštitinim faktorom 30 i više. Da bi ostala djelotvorna, treba je na tijelo nanositi svaka dva sata, a postupak ponovite nakon kupanja koje će je djelomično isprati. Ne zaboravite da sunčevi zraci prodiru i kroz oblake te se i pri oblačnom vremenu treba zaštititi.

Povećajte unos vode!

Bez obzira na stepen aktivnosti, za vrijeme velikih vrućina potrebno je piti više vode čak i ako ne osjećate žeđ. Ako vam ljekar ograničava uzimanje tekućine zbog zdravstvenih problema, pitajte za dozvoljenu količinu koju smijete unijeti u organizam. Ne konzumirajte tekućinu koja sadrži kofein, alkohol ili veće količine šećera jer ćete povećati gubitak tekućine. Odrasle zdrave osobe trebaju piti od osam do deset čaša vode na dan, a oni koji se bave tjelesnim aktivnostima ovoj količini trebaju dodati od jedne do tri čaše vode na svaki sat aktivnosti.

Češće perite ruke i jedite lako probavljivu hranu!

Tokom velikih vrućina izbjegavajte tešku, kaloričnu, jako začinjenu i masnu hranu. Jedite redovno više manjih obroka. Obvezno doručkujte, a ručak i večera neka budu lakši. Konzumirajte rashlađeno mlijeko i mliječne proizvode. Povećajte udio voća i povrća u prehrani. Voće i povrće dobro operite prije konzumiranja, a meso dobro termički obradite. 

Posebnu pažnju posvetite novorođenčadi, maloj djeci i starijim osobama!

Nikada ne ostavljajte djecu u zatvorenim automobilima.

Zaštitite ih kremama sa najjačim zaštitnim faktorom.

Novorođenčad i malu djecu do četiri godine ne izlažite suncu i osigurajte im dovoljan unos tekućine.

Vrućinu teže podnose osobe starije od 65 godina, posebno hronični bolesnici – srčani i plućni, kao i osobe s povišenim krvnim pritiskom.

Češće ih kontaktirajte telefonom da provjerite imaju li zdravstvenih tegoba.

Preoželjno je dobro prozračiti automobil prije ulaska, jer u njima je temperatura 70 stepeni 

Ukoliko suna suncu.

Čak i ako imate klimu, prozračite automobil prije nego što uđete u njega zbog po zdravlje opasnih isparavanja plastike i uređaja u automobilu. Kada se vozite, podesite klimu tako da temperaturna razlika ne bude prevelika. 

Kada posumnjati na sunčanicu i šta poduzeti?

Najblaži oblik simptoma je omaglica ili vrtoglavica.

Ako je osobi pozlilo, sklonite je u hlad, rashladite hladnom vodom ili oblozima.

Ako je osoba ostala bez svijesti položite je na bok, rashladite i nemojte joj ništa davati na usta. Zovite stručnu pomoć.

Ako je pri svijesti dajte osobi sa pije ne previše hladne napitke ili vodu. Tokom dana sol je najbolje nadoknaditi juhom.