Events for Decembar 2022

Crveni križ Federacije BiH je nastao kao odgovor na politička i druga  zbivanja u Bosni i Hercegovini pred kraj dvadesetog stoljeća. Naime, raspadom bivše Jugoslavije dolazi do osamostaljenja Bosne i Hercegovine, koja je 1992. godine i međunarodno priznata. Slijedom tih događanja tačnije 10.novembra 1992. godine od strane Predsjednika Republike Bosne i Hercegovine proglašava se Uredba sa zakonskom snagom o položaju i ovlaštenjima Crvenog krsta/križa Bosne i Hercegovine. Uredbom su bila predviđena javna ovlaštenja koja se prenose na Crveni krst/križ BiH. Primjena ovog zakonskog propisa je podrazumijevala kontinuitet u radu Crvenog križa koji na prostorima BiH prema nekim zapisanim podacima datira iz vremena Balkanskih ratova 1912 i 1913 godine. U arhivi sa kojom raspolaže Crveni krst/križ BiH zapisano je da je početkom prvog svjetskog rata u BiH formirano „Bosansko-Hercegovačko društvo za pomoć i sanitarnu njegu u ratu i u slučaju opće nevolje u mirno doba“ čiji su ciljevi identični kao i ciljevi Crvenog križa. Po završetku rata, 1918 godine to društvo se gasi odnosno prerasta u Crveni križ. U arhivi CK Republike Bosne i Hercegovinezapisano je da je Crveni križ u BiH osnovan 1912. godine. Najnovija saznanja i istraživanja na prostorima BiH pokazuju da se u nekim dijelovima zemlje Crveni križ formirao upravo početkom 1912 godine (npr. u knjizi „Tuzlanski vremeplov“ autora Dragiše Trifkovića, zapisano je da je Crveni križ  u Tuzli oformljen 1912 godine).

Izbijanjem rata u Bosni i Hercegovini zemlja se podijelila kako politički tako i teritorijalno i zbog nemogućnosti jedinstvenog djelovanja Crvenog križa/krsta u BiH dolazi do njegove disolucije. U to vrijeme neke političke i vojne snage, iako je BiH bila međunarodno priznata, željele su totalnu podjelu zemlje. Zapravo može se reći da su, iako to nije formalno-pravno učinjeno, ipak počela funkcionisati tri različita teritorijalno i politički ustrojena sistema vlasti. Analogno ovim dešavanjima i Crveni križ/krst u BiH se organizuje i djeluje na istim teritorijalnim principima što dovodi do formiranja Crvenog krsta Republike Srpske, Crvenog križa Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i svoj rad nastavlja pravno utemeljeni Crveni križ/krst BiH. Ovako podijeljena organizacija Crvenog križa/krsta u BiH djeluje sve do potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine u kojoj su započete određene konsultacije sa mogućim „ujedinjenjem“ Crvenog križa/krsta BiH i Crvenog križa Hrvatske zajednice Herceg-Bosna. Prvi sastanak u vezi sa udruživanjem ova dva Crvena križa održan je 23 i 24 05.1995. godine u Čitluku. Nakon toga slijedi nekoliko zajedničkih sastanaka koje organizuje tada formirano Privremeno koordinacijsko tijelo (PKT). Članovi Privremenog koordinacijskog tijela bili su: Franjo Tolić, Branko Leko, Asim Hasurdžić, Miljenko Vukšić, Džemaludin Mutapčić i Marinko Šimunović). U ovom vremenskom razdoblju značajno je spomenuti sjednicu Predsjedništava Crvenog križa/krsta BiH i Crvenog križa Hrvatske zajednice Herceg-Bosna zajedno sa Privremenim koordinacijskim tijelom, održali 30.09.1996. godine, u Sarajevu kada je donesen zaključak da se održi Izborna skupština CKFBiH. Ovim sastankom je predsjedavao gospodin Franjo Tolić, u to vrijeme član Predsjedništva CKBiH i predsjednik PKT. Ubrzo potom održan je još jedan sastanak sa istim sudionicima tačnije 21.10.1996. godine u prostorijama MKCK u Sarajevu. Na ovom sastanku je određen datum za održavanje Izborne Skupštine CKFBIH.

Održavanju I – sjednice Skupštine Crvenog križa FBIH prethodio je sastanak sekretara svih općinskih organizacija Crvenog križa održan u Novom Travniku, a nešto kasnije i savjetovanje predsjednika svih organizacija održano u Zenici 06.03.1997. godine.

PRVA IZBORNA SKUPŠTINA CKFBiH
Od zvaničnog usvajanja Odluke o formiranju CKFBiH do održavanja Izborne Skupštine prošlo je punih 17 mjeseci. Prva Izborna Skupština CKFBiH održana je 18.10.1997. godine u Sarajevu. Skupštinu je otvorio i njenim radom do izbora predsjednika Skupštine rukovodio gospodin Marinko Šimunović. Radno predsjedništvo su sačinjavali još Jelena Štrbac, Sead Hasić, Asim Hasurdžić i Sead Jašarević.I zbornoj Skupštini je od 107. pozvanih prisustvovalo 88. zastupnika. Za predsjednika Skupštine CKFBiH izabran je prim.dr. Fadil Jahić. Za članove Predsjedništva izabrani su:

– Husein Kličić, Unsko-sanski kanton
– Šimo Dominković, Posavski kanton/županija,
– Sead Hasić, Tuzlansko-podrinjski kanton,
– Sead Smailbegović, Zeničko-dobojski kanton,
– Prim.dr. Fadil Jahić, Gornjodrinski kanton,
– Namik Hodžić, Srednjobosanski kanton,
– Marinko Šimunović,Hercegovačko-neretvanski kanton/županija,
– Branko Leko, Zapadnohercegovački kanton/županija,
– Mr Refik Kravić, Sarajevski kanton,
– Adela Škaro, Herceg-bosanski kanton/županija,
– Marko Pejčinović, Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH,
– Sadžida Rašidagić, Ministarstvo zdravstva,
– Božo Vukoja, Crveni križ Herceg-Bosne

Za prvog predsjednika CKFBiH izabrana je prim.dr. Sadžida Rašidagić, a kasnije na prvoj sjednici Predsjedništva za prvog sekretara CKFBIH imenovan je Franjo Tolić.

Od tada pa sve do današnjih dana, punih 10 godina Crveni križ FBiH ima uzlaznu putanju kako u svom organizacionom tako i operativnom radu. Prilika je ovo da se kaže da je CKFBiH snažno podržavao inicijativu za uspostavu DCK/K na nivou Bosne i Hercegovine. Ta podrška i zalaganja cjelokupne strukture CKFBiH bila su od velikog značaja za uspostavu DCK/K BiH koje je formirano 15.12.2000. godine održavanjem Izborne Skupštine DCK/K BiH. Društvo je priznato od strane Vijeća ministara BiH 07.09.2000. godine, a Odluka je objavljena u Sl.glasniku BiH br. 24/2000. Međunarodno priznanje DCK/K BiH od strane MKCK uslijedilo je 08.maja 2001. godine a Upravni odbor Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca je 16.maja 2001. godine primio Društvo CK/K BiH u privremeno članstvo Međunarodne federacije što je potvrđeno na Generalnoj Skupštini Međunarodne Federacije održanoj od 07. do 11. novembra 2001. godine u Ženevi. Tako je DCK/K BiH postalo punopravna 177 članica MFDCK i CP.Crveni križ Federacije BiH ima 10 kantonalnih i 79 opštinskih organizacija CK.