Međunarodni dan pripremljenosti za epidemije: Važnost edukacije, prevencije i pripravnosti

Novi koronavirus pokazao je da osnovne zarazne bolesti i epidemije imaju poguban uticaj na ljudske živote i razarajući učinak na dugoročni društveni i ekonomski razvoj.

Globalne zdravstvene krize prijete da će savladati već preopterećeni zdravstveni sistem, poremetiti globalne lance opskrbe i prouzrokovati nesrazmjerni gubitak sredstava za život ljudi, kao i pad ekonomije siromašnih i najugroženijih zemalja.

Postoji hitna potreba za održivim zdravstvenim sistemima, koji dolaze do onih koji su ranjivi ili se nalaze u ranjivim situacijama.

U slučaju odsustva međunarodne pažnje, buduće epidemije mogle bi premašiti prethodne u smislu intenziteta i gravitacije. Velika je potreba za podizanjem svijesti, razmjenom informacija, naučnog znanja i najboljih praksi, kvalitetnim obrazovanjem i programima zagovaranja epidemija na lokalnom, nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou kao efikasne mjere za sprječavanje i odgovor na epidemije.

Važno je ojačati prevenciju epidemije primjenom lekcija naučenih o upravljanju epidemijama i kako spriječiti zaustavljanje osnovnih usluga, te podići nivo spremnosti kako bi se imao najraniji i najadekvatniji odgovor na svaku epidemiju koja se može pojaviti, te prepoznavanje takođe vrijednost integriranog pristupa “Jedinstvenog zdravlja” koji pospješuje integraciju zdravlja ljudi, zdravlja životinja i biljaka, kao i okoliša i drugih relevantnih sektora.

Međunarodna saradnja i multilateralizam igraju važnu ulogu u odgovoru na epidemije. Neophodno je naglasiti značaj partnerstva i solidarnosti između svakog pojedinca, zajednice i države, te regionalnih i međunarodnih organizacija, u svim fazama upravljanja epidemijama.

Sistem Ujedinjenih nacija, posebno Svjetska zdravstvena organizacija, igra ključnu ulogu u koordinaciji odgovora na epidemije, u skladu sa svojim mandatom, i u podržavanju nacionalnih, regionalnih i međunarodnih napora na sprječavanju, ublažavanju i rješavanju uticaja zaraznih bolesti i epidemija u skladu s ciljem unapređenja Agende 2030.

Moramo prepoznati primarnu ulogu i odgovornost vlada i nezamjenjiv doprinos relevantnih učesnima u rješavanju globalnih zdravstvenih izazova.

Generalna skupština UN-a poziva sve države članice, organizacije sistema Ujedinjenih nacija i druge globalne, regionalne i subregionalne organizacije, privatni sektor i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije, pojedince i druge relevantne zainteresirane strane da obilježe Međunarodni dan pripremljenosti za epidemije svake godine na odgovarajući način i u skladu sa nacionalnim kontekstima i prioritetima, kroz edukaciju i aktivnosti za podizanje svijesti, kako bi se naglasila važnost prevencije, pripravnosti i partnerstva protiv epidemija.