Nikšić: U protekla dva mjeseca smo pružili zdravstvenu podršku za preko 2.000 migranata koji se nalaze van kampova, većinom su to intervencije prve pomoći
Povodom Međunarodnog dana migranata, u uredu CK FBiH održana je press konferencija. Jasmin Nikšić, koordinator za zdravstvo u oblasti migracija CK FBiH, i Nicolas Bay, country direktor Danskog vijeća za izbjeglice, govorili su o zdravstvenim uslugama koje pružamo, jer smo istinski ponosni na mobilne medicinske timove koji pružaju zdravstvene usluge za ljude u pokretu, ali i timove u privremenim prihvatnim centrima.
Sačuvajmo ljudsko dostojanstvo. Ublažimo ljudske patnje.
Danas, i svaki dan.
______________________________________________
Na području Bosne i Hercegovine nalazi se više od 7.000 migranata iz različitih zemalja. U prihvatnim centrima je oko 5.000, a izvan kampova oko 2.000.
O medicinskim uslugama i stanju migranata koji se nalaze na području BiH govoreno je danas u Sarajevu, povodom Svjetskog dana migranata, u organizaciji Crvenog križa Federacije BiH i Danskog vijeća za izbjeglice.
Jasmin Nikšić, koordinator za zdravstvo iz oblasti migracija Crvenog križa Federacije BiH, pojasnio je da u posljednjih par mjeseci na terenu svakodnevno rade njihovi volonteri kroz sedam mobilnih timova.
Prema njegovim riječima, volonteri se susreću sa različitim povredama, od lomova, gnojnih rana do bolova koje uzrokuje dugotrajno pješačenje.
“Volonteri rade svakodnevno. U protekla dva mjeseca smo pružili zdravstvenu podršku za preko 2.000 migranata koji se nalaze van kampova. Većinom su to intervencije prve pomoći, kojih je bilo oko 1.200. Bilo je tu i infekcija oka, kože, lomova ali najveći broj su rane koje ne zarastaju jer se kreću u uslovima kakvi nisu pogodni za dobro liječenje rane“, pojasnio je Nikšić.
Naveo je da se broj migranata stalno mijenja, pogotovo onih koji se nalaze van kampova i koji nisu registrovani.
“U kampovima borave registrovani migranti i za svakog od njih je obezbijeđena ishrana, zdravstvene usluge i svaki ostali vid humanitarne pomoći“, pojasnio je Nikšić.
O stanju migranata u BiH govorio je i Nicola Bay, country direktor Danskog vijeća za izbjeglice, koja je u BiH došla 1992. godine i gdje je djelovala do 2010. Ponovno su došli prošle godine u julu, zbog migrantske krize.
“Od prošle godine Dansko vijeće zaduženo je za pružanje prve pomoći ali i ostale vidove pomoći migrantima kako u kampovima u USK tako i u Sarajevu, Mostaru i Tuzli. Svaki od migrantskih centara ima opremljenu ambulantu u kojima rade ljekari iz lokalnih domova zdravlja“, izjavio je Bay navodeći da se migrant upućuje dalje u bolnicu, ukoliko je potrebno.
Dotakao se i migranata koji nisu u kampovima i koji spavaju pod otvorenim nebom.
“Oni nemaju adekvatnu medicinski pomoć i tu mi imamo rješenje jer imamo timove koji pružaju pomoć onim koji su na cesti, koji nisu unutar nekog kampa. Imamo osam timova, koji osim medicinske njege, nudimo i ostalu pomoć u vidu hrane, odjeće, vreća za spavanje…”, pojasnio je Bay.
Govorio je i o saradnji sa lokalnim zajednicama ali i domovima zdravlja.
“Dansko vijeće za izbjeglice osigurava novac za medicinski tim koji radi u određenom kampu. Isto tako, pokrivamo troškove svih medicinskih potrepština. Također, plaćamo i to kada se osoba iz kampa uputi na daljnje liječenje u bolnicu ili dom zdravlja. Svaki taj tretman se plaća. U godinu dana za sve medicinske timove, lijekove ali i za upućivanje migranata za primarnu i sekundarnu pomoć, potrošeno je oko 1,5 milion eura“, rekao je Bay.
Prema njegovim riječima, na području BiH nalazi se više od 7.000 migranata.
“Nikad se ne može znati tačna brojka migranata izvan kampova jer nisu registrovani, ali prema podacima UNCHR-a smatra se da je na ulicama oko 2.200 ljudi. Oko 7.200 migranata je u BiH, od čega je oko 5.000 u kampovima, a 2.200 izvan kampova”, istakao je Bay.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija 2000. godine proglasila je 18. decembar Međunarodnim danom migranata. Na taj je dan 1990. godine usvojena Konvencija o zaštiti prava migrantskih radnika i članova njihovih porodica.
Broj migranata u svijetu stalno raste, a od 232 miliona osoba koji žive izvan svoje zemlje prema podacima UN-a, veliki broj nema pristupa osnovnim socijalnim pravima.